Trgovina kriptovalutama postaje sve popularnija u Srbiji, ali uz rast interesovanja rastu i rizici povezani sa prevarama. Decentralizovana priroda kriptovaluta, nedostatak jasne regulative i anonimnost čine ovo područje plodnim terenom za zloupotrebe. U ovom tekstu analiziraćemo najčešće prevare u trgovini kriptovalutama, pravne izazove u Srbiji i načine zaštite korisnika od ovih rizika.
Šta je trgovina kriptovalutama?
Trgovina kriptovalutama podrazumeva kupovinu, prodaju ili razmenu digitalnih valuta putem specijalizovanih platformi (berzi) ili direktno između korisnika (peer-to-peer). Kriptovalute se trguju 24/7, a njihove cene su veoma volatilne, što privlači i investitore i spekulative. Međutim, upravo ova volatilnost i nedostatak regulative čine trgovinu kriptovalutama rizičnom.
Pravni status kriptovaluta u Srbiji
U Srbiji, kriptovalute trenutno nemaju poseban zakonski okvir. Narodna banka Srbije (NBS) je izdala upozorenja o rizicima povezanim sa kriptovalutama, ističući da one nisu zakonsko sredstvo plaćanja i da njihova upotreba nije regulisana. Iako kriptovalute nisu zabranjene, njihov status ostaje u sivoj zoni, što otežava zaštitu korisnika u slučaju prevara.
Najčešće prevare u trgovini kriptovalutama
- Lažne berze i platforme za trgovinu
Prevaranti stvaraju lažne platforme za trgovinu kriptovalutama koje izgledaju profesionalno i pouzdano. Korisnici su pozvani da deponuju sredstva, ali nakon uplate platforma nestaje, a sredstva su izgubljena. - Manipulacija tržištem (Pump and dump)
Ova vrsta prevare podrazumeva umetno povećanje cene kriptovalute (pump) kako bi se privukli ulagači, nakon čega prevaranti prodaju svoje tokene (dump), ostavljajući druge ulagače sa gubitkom. - Prevare sa lažnim tokenima
Prevaranti izdaju lažne tokene i promovišu ih kao nove, perspektivne kriptovalute. Nakon što prikupe sredstva od ulagača, projekat nestaje, a tokeni postaju bezvredni. - Phishing napadi
Prevaranti koriste lažne e-mailove, veb sajtove ili poruke kako bi ukrali pristupne podatke za korisničke naloge na berzama ili kripto novčanicama. - Prevare prilikom peer-to-peer trgovine
U peer-to-peer trgovini, prevaranti mogu koristiti lažne naloge ili prevare prilikom plaćanja. Na primer, prodavac može primiti lažnu potvrdu o uplati, dok kupac nikada ne dobije kriptovalute.
Pravni izazovi u Srbiji
Iako kriptovalute nisu eksplicitno regulisane u Srbiji, postoje opšti zakoni koji se mogu primeniti u slučaju prevara:
- Krivični zakonik – Prevare u trgovini kriptovalutama mogu biti kvalifikovane kao krivično delo prevare (član 206. Krivičnog zakonika), što podrazumeva kazne zatvora do 10 godina, u zavisnosti od težine dela.
- Zakon o zaštiti potrošača – Ako su korisnici prevareni putem lažnih reklama ili obećanja, mogu koristiti ovaj zakon za zaštitu svojih prava.
- Zakon o elektronskim platnim sredstvima – Iako se ne odnosi direktno na kriptovalute, ovaj zakon može pružati određenu zaštitu u slučaju zloupotrebe elektronskih transakcija.
Međutim, nedostatak posebnog zakona o kriptovalutama otežava efikasnu zaštitu korisnika i sankcionisanje prevaranata.Preventivne mere za korisnike
Kako bi se zaštitili od prevara u trgovini kriptovalutama, korisnici bi trebalo da:
- Koriste pouzdane berze – Pre ulaganja, proverite reputaciju berze, recenzije korisnika i postojanje regulatornih dozvola.
- Čuvaju privatne ključeve – Nikada ne otkrivajte svoje privatne ključeve ili lozinke trećim licima.
- Proveravaju tokene i projekte – Pre ulaganja u nove tokene, istražite tim iza projekta, tehničku dokumentaciju i legitimnost.
- Budu oprezni sa obećanjima – Visoki prinosi uz nizak rizik su često znak prevare.
- Koriste dva faktora autentifikacije (2FA) – Obezbedite dodatnu zaštitu svojih naloga na berzama.
Zaključak
Prevare u trgovini kriptovalutama predstavljaju ozbiljan rizik za korisnike, posebno u zemljama poput Srbije gde pravni okvir još uvek nije dovoljno razvijen. Iako postoje opšti zakoni koji se mogu primeniti, ključna je preventiva i edukacija korisnika. Kako trgovina kriptovalutama postaje sve popularnija, neophodno je da Srbija razvije jasniji pravni okvir kako bi zaštitila korisnike i omogućila održiv razvoj ovog tržišta.
Za sva pitanja mozete se obratiti nasoj kancelariji u Nišu.
